„Elektrokrajina“ će 2022. godinu vjerovatno završiti sa nekom dobiti uprkos mnogim okolnostima koje su negativno uticale kako na poslovne prihode tako i na rashode, istakao je direktor Dragan Čavić, u intervjuu za dnevni list „EuroBlic“ i portal Srpskainfo.
Možete li sumirati protekli period otkako se nalazite na čelu „Elektrokrajine“, odnosno, šta je urađeno na unapređenju poslovanja Preduzeća?
ČAVIĆ: Kada sam došao u „Elektrokrajinu“ krajem februara 2019. godine zatekao sam masu problema koje je Preduzeće godinama opterećivalo, od značajne nelikvidnosti, velikih nenaplaćenih potraživanja od kupaca i ogromnih dugova prema „Elektroprivredi RS“, do prevelikog broja radnika, sa neadekvatnom stručnom strukturom i značajnim dijelom distributivne mreže u lošem stanju.
Sa saradnicima sam odmah krenuo sa konsolidacijom koja se provodila istovremeno sa restrukturiranjem i reorganizacijom tokom 2019. i 2020. Slobodno mogu reći da smo napravili pomak u svim segmentima poslovanja, počev od regulisanja i smanjenja obaveza prema „Elektroprivredi RS“, zatim naplate potraživanja, u kojoj smo za kratko vrijeme ostvarili bolje rezultata nego što su bili u prethodnom dugogodišnjem periodu. Pored toga, smanjili smo sve nepotrebne rashode, kao i broj radnika i troškove za plate, te uspostavili efikasniju organizaciju Preduzeća.
Dakle, protekle nepune četiri godine se praktično mogu podijeliti na dva dijela – fazu finansijske konsolidacije i reorganizacije Preduzeća, te uspostave operatora distributivnog sistema i poslovanja u novim okolnostima.
Činjenica je da postoji prekomjeran broj zaposlenih u javnim preduzećima. Kakvo je stanje u „Elektrokrajini“?
ČAVIĆ: Od mog dolaska broj zaposlenih u Preduzeću je smanjen za trećinu, odnosno sa 1.908 na 1.320. Sa tim aktivnostima nastavljamo u narednom periodu, sa krajnjim ciljem da u strukturi zaposlenih 90 odsto čine radnici tehničkih sektora, a da 10 odsto čini administrativna i druga podrška.
Većina radnika je Preduzeće napustila uz stimulativne otpremnine koje nam jesu donijele značajan jednokratni rashod, ali su nam i omogućile višemilionske godišnje uštede na platama, koje će biti najizraženije od 2024. kada otplatimo pozajmicu od Matičnog preduzeća.
Istovremeno smo zaustavili odliv deficitarnog stručnog kadra, elektro inženjera, tehničara i montera, kroz povećanje plata i uslova rada. Prosječna plata radnika u „Elektrokrajini“ u martu 2019. iznosila je 986 KM dok sada iznosi 1.374 KM. Dakle, prosječnu platu smo povećali za 388 KM ili 40 odsto, što, priznaćete, nije malo.
“Elektrokrajina” od 2021. godine posluje kao operator distributivnog sistema. Šta to znači u praksi?
ČAVIĆ: Zakon o električnoj energiji je propisao obavezu izdvajanja djelatnosti snabdijevanja, odnosno poslova prodaje električne energije, iz distributivnih preduzeća. U skladu sa tim, mi smo od 1. aprila 2021. u potpunosti prestali sa prodajom električne energije i postali operatori distributivnog sistema zaduženi za razvoj i održavanje mreže na svom regionalnom području, dok su snabdijevanje kupaca preuzele nadležne direkcije Matičnog preduzeća ERS-a.
„Elektrokrajina“ prihod sada ostvaruje gotovo isključivo od mrežarine, što je dovelo do značajnog smanjenja godišnjih prihoda Preduzeća. Zbog toga smo na vrijeme izvršili pripreme – smanjili broj radnika i nepoduktivne rashode, te obavili restrukturiranje duga, sa čime smo ojačali likvidnost Preduzeća.
Sve realizovane mjere omogućile su da 2021. godinu završimo sa dobiti od 985.000 KM. Iako smo se ove godine našli pod udarom inflatornih troškova svih vrsta repromaterijala i drugih rashoda, očekujem da ćemo 2022-u vjerovatno okončati sa nekim pozitivnim finansijskim rezultatom.
Šta je urađeno na polju razvoja distributivne mreže?
ČAVIĆ: Čitav protekli period konsolidacije i reorganizacije nismo zanemarili investicije u elektrodistributivnu mrežu. Naprotiv, u protekle nepune četiri godine u izgradnju i sanaciju mreže uložili smo skoro 100 miliona KM, što smatram maksimumom u granicama finansijskih mogućnosti Preduzeća. U tom periodu je izgrađeno i sanirano više od 1.400 kilometara distributivne mreže i 470 trafostanica, čime su desetine hiljada potrošača dobile daleko kvalitetnije napajanje električnom energijom.
Kada u 2023. završimo projekat rekonstrukcije mreže koju finansiramo iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj imaćemo ukupno oko 50.000 brojila sa daljinskim upravljanjem, čime ćemo pokriti 20 odsto od ukupnog broja potrošača.
Svjesni smo da sve ovo nije dovoljno, jer bi za potpunu rekonstrukciju i digitalizaciju mreže na našem distributivnom području trebalo uložiti preko pola milijarde KM, što višestruko premašuje naš investicioni potencijal, pa u tom pogledu očekujemo podršku „Elektroprivrede“ i Vlade RS.
Regulatorna komisija za energetiku je utvrdila nove cijene struje i mrežarine, koje su izazvale različite komentare u javnosti. Zbog čega su distributivna preduzeća tražila povećanje mrežarine?
ČAVIĆ: Prije svega treba uvažiti činjenicu da je posljednji cjeloviti tarifni postupak u RS proveden daleke 2007. godine, a zadnji djelimični prije sedam-osam godina. Svjedoci smo da su se od tada promiijenile mnoge okolnosti koje idu na teret troškova distributivnih preduzeća, od enormnog poskupljenja repromaterijala do značajnog rasta troškova koji nam stižu sa nivoa BiH u vidu naknada „Elektroprenosa BiH“, Državne regulatorne komisije za električnu energiju i Nezavisnog operatora sistema.
Stoga su distributivna preduzeća imala zakonsku obavezu da na bazi sagledavanja objektivnih troškova podnesu zahtjeve za provođenje tarifnog postupka za utvrđivanje naknade za mrežarinu. Regulator je tek djelimično usvojio naš zahtjev, tako da je povećanje mrežarine samo ublažilo efekte opšte inflacije. Mi ćemo i dalje morati tražiti unutrašnje rezerve i smanjivati rashode po svim osnovama kako bismo održali osnovnu djelatnost. Kao i drugi, razumijemo opšte stanje u društvu i negativan uticaj visoke inflacije, tako da značajan dio tereta koji opterećuje naše poslovanje nećemo prenositi na naše potrošače.**